Istorijski pregled Od carskih vašara 1748. do savremenog kongresnog centra „Master“ – ključne prekretnice Novosadskog sajma. Novosadski sajam nastajao je iz tradicije vašara i izložbi zanata, industrije i poljoprivrede – da bi danas bio moderan sajamsko-kongresni kompleks i jedan od najprepoznatljivijih simbola Novog Sada. Vremenska linija 1748 Pravo na vašare Novi Sad, kao slobodna kraljevska varoš, stiče pravo da organizuje zemaljske vašare (20.3, 19.5, 10.7, 20.10) – začetci organizovanih sajamskih okupljanja. 1875 Prva zanatsko-industrijska izložba Na Strelištu, u avgustu, održana prva izložba s industrijskim proizvodima iz Novog Sada, Budimpešte i Beča – 15.000 posetilaca, prihod 1.500 forinti. Strelište 1888 Prva izložba poljoprivrednih proizvoda Ekonomski odbor Bačkobodroške županije organizuje izložbu 13–16. oktobra na Strelištu – korak ka specijalizovanim poljoprivrednim smotrama. 1923 Prva novosadska izložba 11–26. avgust: izložba u zgradi katoličke gimnazije na Futoškom putu – početak kontinuiranih sajamskih priredbi; idejni tvorac Đula Hajoš. Katolička Gimnazija 1929 Osnivanje akcionarskog društva Trgovci i industrijalci osnivaju Akcionarsko društvo za izložbe i Sajam uzoraka – profesionalizacija organizacije. Akcionarsko društvo – dokument iz perioda 1930 Međunarodni sajam i Izložba uzoraka 27. septembar – 6. oktobar: prva velika međunarodna priredba pod novom upravom. 1931 Prvi međunarodni poljoprivredni sajam 14–18. mart: uvodi se trajna orijentacija ka poljoprivredi i stočarstvu; u narednoj deceniji sajmovi održavani kontinuirano. 1938 Kraj akcionarskog društva Zbog finansijskih teškoća društvo prestaje s radom; organizaciju preuzima Zavod pri Poljoprivrednoj komori Dunavske banovine. 1940 Nova lokacija u Hajduk Veljkovoj Jubilarni 10. sajam otvara se na lokaciji gde je Sajam i danas; planiraju se stalne hale, hipodrom i prateći objekti. 1948 Prva zemaljska poljoprivredna izložba 1–20. oktobar: 85.000 posetilaca; ciklus zemaljskih izložbi (1948–1951) podstiče obnovu poljoprivrede. 1953 Sajam postaje opštejugoslovenska ustanova Usvaja se novi znak i modernizuje identitet institucije. 1954 Specijalizacija i međunarodni karakter Jesen – poljoprivreda; Proleće – zanatsko-industrijski sajmovi; uveden Bilten Sajma; ~400 učesnika na prvom jesenjem međunarodnom. 1958 Prolećni termin & UFI članstvo Poljoprivredni sajmovi sele se u proleće; NS Sajam prima UFI (Solun, 25. kongres). Sajam, 1958 – zlatno doba razvoja 1973 40. MP Sajam & zemlje u razvoju Kolektivna izložba zemalja u razvoju (u duhu politike nesvrstanih) – snažan rast broja izlagača i posetilaca. 2001 Početak izgradnje „Master“ centra Strategijska modernizacija sajamske infrastrukture i kongresnih kapaciteta. 2006 Otvoren Kongresni centar „Master“ Sajam dobija vrhunski kongresni objekat za savremene priredbe i uslužni biznis. Danas Regionalni hub sajmova i događaja Kompleks ~226.000 m² (od toga ~60.000 m² paviljona), ~20 priredbi i ~500.000 posetilaca godišnje; MP Sajam ostaje vodeći agrobiznis događaj u regionu. Regionalni hub sajmova i događaja 1748 — Pravo na vašare Novi Sad, kao slobodna kraljevska varoš, stiče pravo da organizuje zemaljske vašare (20.3, 19.5, 10.7, 20.10) – začetci organizovanih sajamskih okupljanja. 1875 — Prva zanatsko-industrijska izložba Na Strelištu, u avgustu, održana prva izložba s industrijskim proizvodima iz Novog Sada, Budimpešte i Beča – 15.000 posetilaca, prihod 1.500 forinti. Strelište 1888 — Prva izložba poljoprivrednih proizvoda Ekonomski odbor Bačkobodroške županije organizuje izložbu 13–16. oktobra na Strelištu – korak ka specijalizovanim poljoprivrednim smotrama. 1923 — Prva novosadska izložba 11–26. avgust: izložba u zgradi katoličke gimnazije na Futoškom putu – početak kontinuiranih sajamskih priredbi; idejni tvorac Đula Hajoš. Katolička Gimnazija 1929 — Osnivanje akcionarskog društva Trgovci i industrijalci osnivaju Akcionarsko društvo za izložbe i Sajam uzoraka – profesionalizacija organizacije. Akcionarsko društvo – dokument iz perioda 1930 — Međunarodni sajam i Izložba uzoraka 27. septembar – 6. oktobar: prva velika međunarodna priredba pod novom upravom. 1931 — Prvi međunarodni poljoprivredni sajam 14–18. mart: uvodi se trajna orijentacija ka poljoprivredi i stočarstvu; u narednoj deceniji sajmovi održavani kontinuirano. 1938 — Kraj akcionarskog društva Zbog finansijskih teškoća društvo prestaje s radom; organizaciju preuzima Zavod pri Poljoprivrednoj komori Dunavske banovine. 1940 — Nova lokacija u Hajduk Veljkovoj Jubilarni 10. sajam otvara se na lokaciji gde je Sajam i danas; planiraju se stalne hale, hipodrom i prateći objekti. 1948 — Prva zemaljska poljoprivredna izložba 1–20. oktobar: 85.000 posetilaca; ciklus zemaljskih izložbi (1948–1951) podstiče obnovu poljoprivrede. 1953 — Sajam postaje opštejugoslovenska ustanova Usvaja se novi znak i modernizuje identitet institucije. 1954 — Specijalizacija i međunarodni karakter Jesen – poljoprivreda; Proleće – zanatsko-industrijski sajmovi; uveden Bilten Sajma; ~400 učesnika na prvom jesenjem međunarodnom. 1958 — Prolećni termin & UFI članstvo Poljoprivredni sajmovi sele se u proleće; NS Sajam prima UFI (Solun, 25. kongres). Sajam, 1958 – zlatno doba razvoja 1973 — 40. MP Sajam & zemlje u razvoju Kolektivna izložba zemalja u razvoju (u duhu politike nesvrstanih) – snažan rast broja izlagača i posetilaca. 2001 — Početak izgradnje „Master“ centra Strategijska modernizacija sajamske infrastrukture i kongresnih kapaciteta. 2006 — Otvoren Kongresni centar „Master“ Sajam dobija vrhunski kongresni objekat za savremene priredbe i uslužni biznis. Danas — Regionalni hub sajmova i događaja Kompleks ~226.000 m² (od toga ~60.000 m² paviljona), ~20 priredbi i ~500.000 posetilaca godišnje; MP Sajam ostaje vodeći agrobiznis događaj u regionu. Regionalni hub sajmova i događaja Galerija Strelište Katolička Gimnazija Akcionarsko društvo (1929–1938) Akcionarsko društvo (1929–1938) Sajam 1958. – članstvo u UFI Sajam spoljna slika Kongresni centar „Master“ – savremeni izgled Napomene i izvori Tekst je sažet iz arhivskog materijala Novosadskog sajma i javno dostupnih opisa istorije. Fotografski materijal potiče iz sopstvenog arhiva (vintage) i savremenih snimaka kompleksa. Za precizne citate i dodatne reference, pogledajte zvanične monografije i arhivsku građu. Napomena o autorskim pravima: molimo da se pri korišćenju fotografija navede izvor „Novosadski sajam“.